Laguna Beograd, 2004.21 cm, 392 str.meki povez, latinicaISBN: 8674362125POLOVNA KNJIGA / USED COPY\ Novi roman kanadske književnice Margaret Atvud, "Antilopa i Kosac” kod nas je objavljen prije petnaestak dana u izdanju "Lagune”, a u prevodu Gorana Kapetanovića. Ovaj roman, vizija bliske i strašne budućnosti, je prošle godine bio u najužem izboru za Bukerovu nagradu, a kritika ga je ocijenila kao izuzetan i provokativan."Antilopa i Kosac” je priča o troje prijatelja, Antilopi, Koscu i Sniježnom, ljubavnicima. Kosac i Sniježni su prijatelji iz djetinjstva, a Antilopa je djevojka koju su obojica voljeli. Poznanstvo sa Antilopom, Tajlanđankom, je sklopljeno preko Internet-porno stranica. Pripovijedač romana, Sniježni, u flešbekovima prepliće vrijeme prije i poslije katastrofe. On je jedini preživjeli čovjek, uz njega borave i Koščeva djeca, "nova nacija”, nastala genetskim inženjeringom. Ta vrsta će naslijediti ljude. Oni imaju promijenjen mozak, bez rušilačkih osobina, koji je prethodinike doveo do takvog stanja. Rasizam kod njih ne postoji, ne bore se za zemlju, a seksualni nagoni su im instinktivni, kao kod sisara. Okruženje u kome stasava nova rasa je apokaliptično- Sunce prejako prži, gradovi su opustjeli, a genetski stvorene nove životinjske vrste poput svinjona i vukopasa lunjaju okolinom. Globalno otopljenje, prenaseljenost zemlje, nedostatak sirovina, svijet velikih korporacija, Internet, hladni ljudski odnosi, mnoge bolesti i virusi, neki su od uzroka takvog stanja.Iako kritika ovu knjigu određuje kao naučnu fantastiku, Margaret Atvud, ipak, nije ispisala priču sa glavnim odlikama ovog žanra. Prije bi se moglo reći da je ovo futuristički ili distopijski roman. Jeste da se Atvud bavi budućnošću, ali njena vizija je jedna od najgorih koja se može desiti ako stvari izmaknu kontroli- posttehnološko društvo, poslije vrhunca doživljava tragičan poraz. Svijet romana "Antilopa i Kosac” ne sadrži nama znane ljudske i civilizacijske vrijednosti, njeni junaci ponizno se bore za opstanak, tražeći pijaću vodu i hranu i više podsjećaju na životinje nego na ljude. Margaret Atvud je ispisala tragičnu viziju ljudskog poraza, smjer u kome se može kretati ljudska civilizacija (ili se već kreće) do konačnog bezilaza. Upućeni čitaoci će svakako u ovom romanu prepoznati Orvelove, ili Hakslijeve "tragove”.Margaret Atvud je rođena 1939. u Otavi. Pod uticajem obrazovanih roditelja, već sa četiri godine je naučila da čita i piše i osnovno obrazovanje stekla je u roditeljskoj kući. Rano se posvetila čitanju i razvila je snažno interesovanje za pisanje. Presudnu ulogu u njenom literarnom razvoju odigrao je Nortrop Fraj, profesor engleskog jezika i poznati književni kritičar. Fraj je isticao vrijednosti zanemarene kanadske književnosti, a u Margaret Atvud je prepoznao pisca koji tu književnost može podići na još viši nivo. Romani "Sluškinjina priča”, "Mačje oko” i "Alias Grace” bili su nominovani za najugledniju britansku književnu nagradu Buker, no ovu nagradu Atvud je dobila za knjiga "Slijepi ubica” 2000. godine.U jednom intervjuu Marg
